U Puli je u utorak, 4. studenoga 2014. održan me?unarodni stru?no-znanstveni skup pod nazivom „Ishodište tiskane rije?i, 155 godina tiskarstva u Istri (1859. – 2014.)“. Jedno od izlaganja bilo je na temu crkvenog nakladništva u Istri.

Skup je održan u velikoj dvorani Gradske knjižnice i ?itaonice Pula,  pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Pule.

Susret je zapo?eo uvodnim pozdravima predstavnika organizatora: Nele Na?inovi?, u ime Gradske knjižnice i ?itaonice Pula, dr. sc. Elvisa Orbani?a ispred Državnog arhiva u Pazinu,   Davida Runco  i Sre?ka Vilhara iz Središnje knjižnice u Kopru. U ime Grada Pule skupu se obratila pomo?nica pro?elnika Upravnog odjela za kulturu Lidija Musi.

Na isteku smo godine u kojoj obilježavamo zna?ajne obljetnice u kulturnoj prošlosti Istre druge polovice 19. stolje?a. Godine 2014. navršava se zna?ajna obljetnica utemeljenja prve tiskare koja je pokrenula tiskarstvo i nakladništvo na podru?ju Istre, bila je to tiskara obitelji Coana u Rovinju.

U ovoj godini ujedno se navršava i 145 godina pokretanja tiskarske djelatnosti u Puli, utemeljenjem prve tiskare Seraschin 1869. godine. Tiskara Seraschin zna?ajna je i po objavljivanju prve publikacije na hrvatskom jeziku u Puli, knjižice Pravila ?itaonice u Pulju iz 1870. godine.
S Pravilima povezana je i tre?a obljetnica kojom se u 2014. zaokružuje kulturna povijest Istre, a to je 145. obljetnica utemeljenja prve hrvatske ?itaonice u Puli koja 1869. po?inje djelovati kao središte hrvatskih preporodnih ideja, prosvjete i kulture, podsjetila je na po?etku skupa ravnateljica Gradske knjižnic i ?itaonice Pula Nela Na?inovi?.
Prvo izlaganje na temu Tisak i društveni razvoj izrekao je dr. sc. Josip Stipanov iz Zagreba.  O društveno povijesnom kontekstu po?etka tiskarske djelatnosti u Istri govorio je dr. sc. Marino Manin  iz Zagreba u predavanju pod naslovom  „Istra u drugoj polovici 19. stolje?a: izme?u stati?nosti provincijskog života i dinamike modernizacije“. Marino Budicin, dogradona?elnik Rovinja  održao je izlaganje na talijanskom jeziku pod naslovom „La tipografia rovignese dei Coana nella temperie politico-culturale di Rovigno e dell’Istria della seconda metà del secolo XIX e dei primi decenni di quello seguente“ u kojem je predstavio prvu modernu tiskaru u Istri pod nazivom Prima Tipografia Istriana, poznatija kao tiskara obitelji Coana, utemeljena je u Rovinju 1859. godine. S aspekta razvoja kulture tiskarstva u Hrvatskoj, tipografija obitelji Coana predstavlja ishodište kontinuiranog razvoja tiskane rije?i u Istri, otvorivši put zavi?ajnom nakladništvu, produkciji knjiga i prvih periodi?kih publikacija koje dokumentiraju lokalnu povijest, politiku i kulturu. Mag. Peter Štoka iz Kopra predstavio je po?etke tiskarske povijesti u Kopru, te prikazao daljnji povijesni razvoj tiskarstva u tom istarskom gradu.
Vl?. mr. sc. Ilija Jakovljevi? župnik u Fažani i pridodani sudski vikar razradio je temu  „Razvoj crkvenog nakladništva u Istri“, naglasivši kako je najzna?ajniji po?etni obol tiskarstvu na hrvatskom jeziku, kako onih religiozne-vjerske tematike, tako društveno-kulturne, dao biskup Juraj Dobrila.

Najvažnija knjiga za Hrvate u Istri u 19. stolje?u je bio molitvenik „Ot?e, budi volja tvoja“  iz 1854. godine biskupa Jurja Dobrile, tiskan u Trstu, koji je i danas uz odre?ene promjene u liturgijskoj upotrebi, naglasio je vl?. Jakovljevi?. Molitvenik „Ot?e, budi volja tvoja“ i „Naša sloga“, zahvaljuju?i biskupu Dobrili i drugima postali su sastavni dio izgra?ivanja nacionalnog identiteta u Istri. Prva ?etiri izdanja molitvenika dao je tiskati sam biskup Dobrila. Poslije je brigu za izdanje ovog molitvenika preuzela „Bratovš?ina hrvatskih ljudi u Istri“ te je tiskala 5 izdanja, a potom ulogu izdava?a preuzima Društvo sv. Mohora za Istru na ?elu s Božom Milanovi?em. Molitvenik je doživio odre?ene preinake ali i dalje izlazi te se koristi u našim župama. List „Naša sloga“  je odigrao tako?er zna?ajnu ulogu u prosvjetiteljskom i politi?kom radu me?u istarskim Hrvatima. Na jugu Istre zna?ajnu ulogu na koncu 19. stolje?a i po?etkom 20. imat ?e Društvo sv. ?irila i Metoda za Istru, ?iju su ?lanovi bili i sve?enici, rekao je predava?, te kao primjer naveo ?injenicu da je godine 1894. Društvo u tiskari Seraschin u Puli, na hrvatskom jeziku, tiskalo „Pravila družbe sv. ?irila i Metoda za Istru“. Svakako najzna?ajniji impuls hrvatskog katoli?kog izdavaštva u po?etcima tiskarstva na ovim podru?jima dolazio je iz Pazina. Pazin je po?etkom 20. stolje?a postao važno žarište Hrvatskog katoli?kog pokreta. Me?u najistaknutije sve?enike spada beramski župnik Josip Graši?. Pod  njegovim vodstvom osnovano je 2. kolovoza 1910. „Tiskovno društvo“, a nakon godinu dana 3. rujna 1911. pod pokroviteljstvo biskupa Antuna Mahni?a „Tiskovno društvo“ osnovalo je svoju tiskaru s ciljem pokretanja katoli?kog tiska. Neumorni istarski sve?enici (Hrvati i Slovenci) nisu se posve dali slomiti od iredentizma i fašizma, te su 1924. godine osnovali Društvo sv. Mohora za Istru kao crkveno-kulturnu ustanovu s naglaskom na širenje tiska na hrvatskom jeziku.  Glavni nositelj ideje je bio ve? spomenuti beramski župnik Josip Graši?, koji je izabran i za predsjednika, tajnik i blagajnik je postao Božo Milanovi?, koji ?e zapravo društvo i voditi sve do 1947. kad ?e ga komunisti?ke vlasti zabraniti (28. kolovoza 1947.), nakon ubojstva vl?. Miroslava Buleši?a u Laniš?u. Prvo izdanje društva  bio je kalendar „Danica“, a potom „Gospodarska ?itanka“  „Hrvatska istarska pjesmarica“,  „Uzor selo“  „Tri pripovijetke“, i druga. U razdoblju talijanske okupacije Društvo sv. Mohora za Istru tiskalo je 58 knjiga, u što ne spadaju molitvenici.

Društvo je svake godine za vrijeme talijanske okupacije slalo u Istru od 10 do 12 tisu?a knjiga i tako je u razdoblju od 15 godina dostavilo u Istru oko 180 tisu?a knjiga.
Zanimljivo je primijetiti kako je mons. Božo Milanovi? 1945. sa novim vlastima pokušao dogovoriti izdavanje kalendara Danica i Prve po?etnice, koju je Oblasni odbor odmah po tisku u cijelosti prodao kao stari papir. Pedesetih godina bilo je nekih nastojanja i manjih uspjeha u izdavanju katoli?kog tiska, no obnova istarskog crkvenog izdavaštva se doga?a tek 1972. godine kad mons. Antun Hek izdaje ponovo kalendar Danica. Tako?er po?inje izlaziti i Biskupijski vjerski-informativni-kulturni list „Ladonja“. Pokrenuo ga je mons. Hek u Zagrebu, isprva je izlazio od lipnja do listopada 1972. u obliku listi?a kao prilog obiteljskoga ?asopisa Kana, u izdanju Krš?anske sadašnjosti. Ponovno je pokrenut 1981., u uredni?kom vije?u bili su mons. Hek i vl?.  Sergije Jeleni?, a prvi je broj, na 12 stranica, objavljen za Boži? te godine. U po?etku se tiskao u Zagrebu u Krš?anskoj sadašnjosti, potom u Pazinu.
Još jedan zna?ajni element u istarskom crkvenom izdavaštvu je Istarsko književno društvo (IKD) »Juraj Dobrila«, kao nasljednik, od 1981. godine, Istarskog književnog društva Svetog ?irila i Metoda iz Pazina. U arhivu IKD pohranjeno je vrlo važno gradivo za prou?avanja novije istarske povijesti: 31 godište Naše sloge, sva godišta Pu?koga prijatelja, Istre i Istarskoga lista te prili?no bogat arhiv iz razdoblja talijanske vlasti. Tu se ?uva i osobna arhiva B. Milanovi?a, sjemenišni arhiv, te knjižnica bogata naslovima povezanima s Istrom.

Godine 1995. osnovano je Dioni?ko društvo za nakladni?ku i grafi?ku djelatnost »Josip Tur?inovi?«, koje se tada pojavljuje kao izdava? Istarske Danice, Ladonje i drugih izdanja. Crkva u Istri danas ima svoju nakladni?ku ku?u i skromniju tiskaru. Vjerujem da ?e uspjeti opstati, zaklju?io je vl?. Jakovljevi?.
Josip Šikli?, ravnatelj pazinske srednje škole govorio je o nakladni?koj i tiskarskoj djelatnosti u Pazinu op?enito kroz 100 godina, od 1910. – 2010. godine.
Slijede?i intervent održao je dr. sc. Bruno Dobri? iz Pule koji je izložio „Utjecaj austrougarske Ratne mornarice na razvoj nakladništva i tiskarstva u Puli od 1870. do 1918. godine“, u godinama kada je Pula bila glavna austrougarska ratna luka i kao grad u zna?ajnoj ekspanziji.
Nadia Bužleta sakupila je i izložila detalje o  „Višejezi?noj tiskarskoj produkcija pulskih tipografija u drugoj polovici 19. i prvim desetlje?ima 20. stolje?a .  Pretposljednje izlaganje iznijela je ravnateljica Na?inovi?,a govorila je o Prvoj hrvatskoj ?itaonici u Puli, koja je otvorena prije 145 godina.

I, zaklju?no, posljednje izlaganje skupa, kao rezultat istraživanja Hendi Hrelja iz Pazina, bilo je na temu „Tiskarstvo u Istri u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stolje?a prema podacima iz arhivskoga gradiva“.
Kako je netko od predava?a primijetio, nadati se je da ?e multidisciplinarni pristup tematici ovog skupa biti ishodište novih vrijednih projekata u znanstvenom prou?avanju, ali i efektivnom razvoju tiskarstva i Istri.