Pravni vid ženidbe

Teološko – pravni aspekt ženidbe

Od samoga po?etka Katoli?ka Crkva je posebnu pažnju pridavala slavlju ženidbe i odredila joj pravne smjernice kad ženidba nastaje, odnosno ne nastaje, i na?in na koji se slavi. Zakonik kanonskog prava u poglavlju o Ženidbi najprije daje biblijsku i teološku definiciju ženidbe. „Ženidbeni savez, kojim muška osoba i ženska osoba me?usobno uspostavljaju zajednicu svega života po svojoj naravi usmjerenu k dobru ženidbenih drugova te k ra?anju i odgajanju potomstva, Krist Gospodin uzdigao je me?u krštenima na dostojanstvo sakramenta“. (kan. 1055§1). „Stoga me?u krštenima ne može biti valjanoga ženidbenog ugovora koji samim tim ne bi bio sakrament.“ (§2). Kako se vidi iz poimanja krš?anske ženidbe, ne mogu dva muškarca ili dvije žene sklopiti krš?ansku ženidbu; niti to mogu hermafroditi, ali za njih nije apsolutna odredba.

Bitna svojstva ženidbe su jednost i nerazrješivost (kan. 1056), koja nastaje slobodnom privolom stranaka zakonito o?itovanom izme?u pravno sposobnih osoba (kan. 1057§1). Ženidba katolika, ako je samo jedna stranka katoli?ka, uvijek se ravna ne samo po božanskom ve? i po kanonskom pravu (1059).

Ženidba s gra?anskom u?incima

„Kanonsko ženidba (crkvena) od trenutka sklapanja ima gra?anske u?inke prema odredbama zakonodavstva Republike Hrvatske ako ugovorene stranke nemaju civilnu zapreku i ako se ispunjavaju propisi predvi?eni odredbama zakonodavstva Republike Hrvatske.“ (Ugovor o pravnim pitanjima sklopljenima izme?u Svete Stolice i Republike Hrvatske, ?l. 13., stavka 1.). Dijecezanski biskup, ali samo on, može iz opravdanog razloga dopustiti samo crkveno vjen?anje bez u?inka na gra?anskom podru?ju, ali to u izvanrednim situacijama.

Zapreka za sklapanje ženidbe

Današnji Zakonik kanonskog prava donosi 12 kanonskih zapreka božanskog ili crkvenog prava koje ?ine osobu nesposobnom za valjano sklapanje ženidbe. Zaprekama božanskoga prava podložni su svi ljudi, pa i oni koji nisu kršteni i od njih se ne može dobiti oprost. Od zapreka crkvenoga prava može se dobiti oprost od mjerodavne crkvene vlasti jer je te zapreke ustanovila Crkva i one ostaju pod njezinom vlaš?u. Zapreke se mogu podijeliti u 4 skupine:
1. fizi?ka nesposobnost

– pomanjkanje životne dobi (kan. 1083): kanonska doba za mušku osobu 16., a za žensku 14. Hrvatska biskupska konferencija i gra?anski zakon za sklapanje ženidbe propisuju navršenih 18 godina. Dopuštenje za prisustvovanje ženidbi maloljetnika daje mjesni ordinarija (usp. kan. 1071§1, br. 6)
– spolna nemo?: prethodna (prije privole) i trajna (kan. 1084). Neplodnost nije zapreka za ženidbu, uz obdržavanje kan. 1098.

2. pravna nesposobnost:
– prijašnja ženidbena veza (kan. 1085). Ona uvijek traje, osim ako se utvrdi ništavnost ili razriješi ili umre jedan od supružnika.
– razli?itost vjere (kan. 1086): jedna je stranka krštena (katolik), a druga je nekrštena. Ovdje treba razlikovati mješovitu ženidbu (obije osobe su krštena: jedna u katoli?koj crkvi a druga u nekoj drugoj crkvi ili crkvenoj zajednici) koja nije zapreka nego zabrana (kan. 1124).
– sveti red (kan. 1087)
– javni doživotni zavjet ?isto?e u redovni?koj ustanovi (kan. 1088).

3. zapreka koja se odnosi kažnjivo djelo:
– otmica ili zadržavanje ženske osobe radi sklapanja ženidbe (kan.1089) – danas je rijetka
– brakoubojstvo (kan. 1090):

4. rodbinski odnos:
– krvno srodstvo (kan. 1091). Gledano etimološki rije? je o osobama koje imaju istu krv, gledano pravno rije? je o osobama koje proizlaze iz istog krvnog korijena. Zapreka postoji u ravnoj lozi uvijek (otac, sin, unuk), a u pobo?noj lozi sve do ?etvrtog stupnja uklju?ivo:

– brat i sestra (drugi stupanj)

– stric i ne?akinja (tre?i stupanj)

– stric i unuka (4. stupanj)

– brati? i sestri?na (4. stupanj)

– tazbina (kan. 1092): u ravnoj lozi.
– javna ?udorednost (kan. 1093): prvi stupanj ravne loze. Zapreka je odnosi na muža i ženinu majku ili k?erke; izme?u žene i muževljeva oca ili sina.
– zakonsko srodstvo iz posvojenja (kan. 1094): uvijek u ravnoj lozi i do drugog stupnja u pobo?noj lozi. Odnosi se na posvojenu djecu, pa je stoga nevaljana ženidba izme?u posvojitelja i posvojene djece (1. stupanj), kao i posvojitelja i djece posvojene osobe (2. stupanj); tako?er u pobo?noj izme?u posvojenika i vlastite djece posvojitelja, kao i onih koji su posvojeni (Madona je posvojila nekoliko djece, ta djeca se ne mogu izme?u sebe oženiti).

Privola: najvažniji ?in u sklapanju ženidbe i glavni razlog ništavnosti ženidbe

Privola je bitni i najvažniji element ženidbe “u nastajanju” (u vjen?anju). Nakon izricanja privola nastaje ženidba kao trajno stanje, a izvršena tek nakon bra?nog ?ina. Izvanjsko o?itovanje privole traži se za valjanost ženidbe. Me?utim, ženidbena privola može biti posve isklju?ena ili tako manjkava da je po odredbi zakona pravno nevaljana, te nema pravnog u?inka. Naj?eš?i pravni temelj za utvr?ivanje ništavnosti ženidbe i ženidbene privole jesu:

1. nedovoljna sposobnost služenja razumom, težak manjak prosu?ivanja o bitnim ženidbenim pravima i dužnostima, teški razlog psihi?ke naravi o nemogu?nosti preuzimanja bitnih ženidbenih obveza (usp. kan. 1095).
2. nedovoljno znanje da je ženidba trajna zajednica izme?u muške i ženske osobe usmjerene k ra?anju djece (usp. kan. 1096).
3. zabluda u osobi i zabluda u osobini osobe (usp. kan. 1097).
4. zavedenost radi zadobivanja privole zlonamjernom prijevarom (usp. kan. 1098).
5. zabluda o jednosti ili nerazrješivosti ili sakramnetalnom dostojanstvu ženidbe (usp. kan. 1099).
6. himba ili isklju?enje pozitivnim ?inom volje same ženidbe ili nekog bitnog sastavnog dijela ili nekog bitnog svojstvo ženidbe (usp. kan. 1101§2).
7. prisila ili veliki strah nanesen izvan, koji je bio jedini razlog sklapanja ženidbe (usp. kan. 1103).
8. smetnja ili manjak oblika (usp. kan. 1107).

Posebno se još želim osvrnuti na famoznu prijevaru i pojasniti. Kad je rije? o prijevari koja nastane u braku kao plod bra?ne nevjernosti, to više nije razlog za proglašenje crkvenog braka ništavnim. Stoga pazite što radite.

Mr. sc. Ilija Jakovljevi?