U ponedjeljak 17. velja?e 2014., u Pazinskom kolegiju u sklopu susreta sve?enika i redovnika Pore?ke i Pulske biskupije predstavljen je Zbornik „Hrvatski mu?enici i žrtve iz vremena komunisti?ke vladavine“.Susret, na kojem je sudjelovao i biskup u miru mons. Ivan Milovan te pedesetak sve?enika i redovnika, zapo?eo je uvodnim pozdravom pore?kog i pulskog biskupa mons. Dražena Kutleše.
Prvo izlaganje održao je biskup dr. Mile Bogovi? koji je govorio je o radu Komisije HBK i BK BiH za hrvatski Martirologij. Ukratko je predstavio povijest rada ove Komisije te naglasio kako je Komisija, koja je kao i neke druge zajedni?ka za HBK i BK BiH, osnovana na poticaj blagopokojnog pape Ivana Pavla II. kako bi se zadržalo sje?anje na te žrtve, jer, istaknuo je, sve žrtve zaslužuju pijetet.
Popis tih žrtava potrebno je napraviti kako bi se ispravila nepravda iskrivljivanja povijesti, rekao je biskup, i da sada, kad su ja?i izgubili vlast, napišemo svoju povijest. Nerijetko te žrtve iz vremena komunizma nisu uop?e smatrane žrtvama, pa su tako naj?eš?e u popisima žrtava evidentirani samo oni koji su stradali od okupatora. Žrtvama koje su stradale od komunisti?kog režima pokušalo se na svaki na?in izbrisati svaki trag, ili ih sustavnim bla?enjem i krivim optužbama prikazati u krivom svjetlu, te se zastrašivanjem zabranjivalo svako njihovo spominjanje. Kojim su se sve metodama služile tadašnje strukture UDBE, jasno govori i postojanje odsjeka za dezinformiranje, rekao je mons. Bogovi?.Biskup je iznio najvažnije stavke djelovanja Komisije, s posebnim naglaskom na popis svih žrtava komunisti?ke vladavine, koji ?e se, preko biskupijskih povjerenika, a u suradnji sa župnicima, provesti u svim biskupijama i nadbiskupijama HBK. Naglasio je kako bi Crkva trebala popisati samo mu?enike, ali budu?i da državne vlasti ne provode popis ostalih žrtava, Crkva ?e popisati sve ubijene katolike, jer za ostale, istaknuo je, nemaju ovlasti. Sakupljati ?e se podatci o ubijenim župljanima, služe?i se svim raspoloživim podatcima kao primjerice iz knjiga Staus animarum i drugih. A u slu?aju saznanja primjerice za ubojstvo njema?kih vojnika koji su se predali nakon kapitulacije Reicha, ti ?e podatci biti dostavljeni analognim komisijama zemalja iz kojih su žrtve bile.
Slijede?e izlaganje na temu „Zbornik: Hrvatski mu?enici i žrtve iz vremena komunisti?ke vladavine“ održao je prof. Ivan Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospi?u koji je naglasio kako je napokon došlo vrijeme da se hrvatsko društvo odredi prema najbitnijim dijelovima svoje povijesti; da prestanu politi?ke špekulacije sa žrtvama i da ta tema postane sfera povijesne znanosti. Potrebno je popisati sve žrtve, sve ?iji je život naprasno prekinut, svaka žrtva zaslužuju biti zabilježena, svaki stradalnik ima pravo na ime, prezime i grob, naglasio je Mataija, te u nastavku napomenuo kako Zbornik donosi i pregled procesa beatifikacije za one mu?enike za koje je pokrenuta kauza.
Zbornik „Hrvatski mu?enici i žrtve iz vremena komunisti?ke vladavine“ je objavljen u izdanju Komisije Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski Martirologij.
Posljednje izlaganje na temu „Stanje popisanosti žrtava u Istri i plan za dalje“ održao je vl?. mr. Ilija Jakovljevi?, dijecezanski povjerenik za provedbu popisa žrtava u Pore?koj i Pulskoj biskupiji. Smr?u mons. Ivana Graha 2011. godine biskupija je ostala bez povjesni?ara koji bi se sustavno bavio crkvenom poviješ?u 20. stolje?a, napose onom istraživa?kom – sakupljanjem svjedo?anstava, rekao je Jakovljevi?, te spomenuo kako se sada istraživanjem ratnih i poratnih žrtava bavi biskup u miru Ivan Milovan. U godini Velikog jubileja 2000. godine u mjestu Sveta Marija Svetomore kod Žminja podignut je spomenik svim žrtvama 20. stolje?a te spomenik sve?enicima koji su stradali u II. svjetskom ratu i prvom pora?u. Bilo bi dobro na tome mjestu imati godišnju komemoraciju, predložio je predava?. Poneki sve?enici ve? imaju, a poneki uvode praksu da sa župljanima organiziraju komemoraciju stradanja civila. Na podru?ju biskupije nemamo za sada izra?en nijedan žrtvoslov, rekao je Jakovljevi?, no pojedine bi župe, obzirom na broj ubijenih, mogle imati svoj vlastiti; primjerice nekadašnja Op?ina Rovinj ima zabilježenih 186 stradalnika, a od toga ih je iz Žminja ?ak 116.
Zanimljivo je da na popisu kojeg smo dobili nema naših blaženika Miroslava Buleši?a i Francesca Bonifacija, ali ni drugih sve?enika i istaknutih narodnjaka, istaknuo je Jakovljevi?, te u nastavku iznio planove glede ažuriranja popisa i sakupljanja podataka o žtrvama na podru?ju Pore?ke i Pulske biskupije.
