U ovoj godini kolumna „pravni savjeti“ više će promišljati sakrament ženidbe s posebnim naglaskom na ništavnost iste. Ovom tematikom se svakodnevno susreću pastoralni suradnici, napose djelatnici crkvenih sudova koji svjedoče sve većem broju zahtjeva (parnica) za proglašenje ništavnosti ženidbe. Volimo kao narod za sebe govoriti da smo tradicionalno vjerničko društvo što je neupitno, ali i ne možemo ostati „slijepi“ pred činjenicom da je moderni način života narušio onaj tradicionalni čovjekov stav prema bračnoj vjernosti i nerazrješivosti sakramenta ženidbe. Sv. Pavao govori kako su bračni supružnici pozvani na svetost bračnog života (usp. 1 Kor 7,7). Ženidbeni savez (matrimoniale foedus) kojim muška i ženska osoba međusobno uspostavljaju zajednicu cijelog života (totius vite consortium) po svojoj naravi usmjeren dobru ženidbenih supružnika (bonum coniugum) te k rađanju i odgajanju potomstva (bonum prolis). Krist Gospodin uzdigao je među kršćanima na dostojanstvo sakramenta (usp. kan. 1055§1,2). Biblijski izraz “foendus“ (savez), više puta upotrebljava koncilska konstitucija „Gaudium et spes“, označava sami čin sklapanja ženidbe, dok zajednica (consortium) označava bit ženidbenog odnosa. Biblijski izraz „foendus“ dobio je novom Zakoniku kanonskog prava prednost pred juridičkim izrazom „contractus“ (ugovor) koji je se više koristio u Zakoniku kanonskog prava iz 1917., ali ovaj nije izraz u potpunosti iščeznuo iz novog zakonodavstva (usp. kan. 1055 § 2).
Ljepota bračnog života
Danas je potrebno ponovno govoriti o ljepoti bračnog života, ali s druge strane ne zatvarati oči pred određenim poteškoćama u kojima se može naći ili nalaze kršćanski supružnici. Moderno vrijeme pokušava nametnuti jednu „instituciju eksperimenta“, brak „bez vjenčanja“, brak „na probu“. Međutim taj eksperiment nagrizao je tradicionalni katolički nauk o braku, ali nikako nije obezvrijedio kršćanski nauk o ženidbu, te napose umanjio nauk Crkve o sakramentu ženidbe. Sva ova eksperimentiranja nisu dala željene učinke, dapače još veći je broj rastavljenih i onih koji nisu zasnovali brak. Razlozi opravdanja braka „na probu“, da se bolje upoznaju, da vide jesu li za zajednički život, rađanje djece…; nisu polučili željene rezultate. Dapače još više se mladi obeshrabrilo na zasnivanje braka. Svakako da tome doprinosi cjelokupna društvena situacija, iznad svega ekonomska.
„Jednost i nerazrješivost nisu podložni reviziji“
Danas govor o braku trebao bi uvijek polaziti od drevne izreke: Sancta sancte tractanda sunt – Ono što je sveto treba svetački i rješavati! Brak je svetim učinio Stvoritelj i dao mu svoju zakonitost (GS, 48a) koja se očituje ponajviše u bitnom svojstvu jednosti i nerazrješivosti (kan. 1056), koja nastaje slobodnom privolom stranaka zakonito očitovanom između pravno sposobnih osoba (kan. 1057§1). Ženidba katolika, ako je samo jedna stranka katolička, uvijek se ravna ne samo po božanskom već i po kanonskom pravu (1059).
Jednost i nerazrješivost su duboko upisana u ljudsku narav; „više nisu dvoje, nego jedno tijelo“ (usp. Mt 19,6; Post 2,24). Bračna jednost i nerazrješivost, kako jednom prigodom reče kard. J. Bozanić, „ne može biti podložna nikakvoj reviziji, mogućnosti otkaza“. Stoga i govor o ništavnosti ženidbe, uvijek mora polaziti od činjenice valjanosti braka. „Ženidba uživa pravnu pogodnost; stoga u dvojbi ženidba treba da se smatra valjanom dok se ne dokaže protivno.“ (kan. 1060). Stoga u slučajevima gdje je došlo do propasti braka i tad taj brak je za Crkvu valjan i ostaje sve dok se ne dokaže protivno. U slučajevima gdje je pred crkvenim sudovima pokrenut postupak ništavnosti ženidbe, ta ista ženidba uživa pravnu pogodnost. Stoga treba se suzdržavati proizvoljnih ocjena valjanosti nečije ženidbe, napose od strane pastoralnih suradnika. To što je netko pred crkvenim sudom pokrenuo postupak ništavnosti ženidbe ne znači da je taj brak odmah i nevaljan, on se sve do konačne presude smatra valjanim. Upravo ovu činjenicu stranke u postupku zaboravljaju te poslije budu razočarani presudom suda. Današnji Zakonik kanonskog prava donosi 12 kanonskih zapreka božanskog ili crkvenog prava koje čine osobu nesposobnom za valjano sklapanje ženidbe. O ovim zaprekama nešto ćemo više govoriti u narednim brojevima našeg lista „Ladonje“.
Ilija Jakovljević
