Otvoreno pismo predsjedniku Republike Hrvatske dr Ivi Josipovi?u
Poštovani gospodine predsjedni?e Republike Hrvatske
Povod moga javnoga obra?anja Vama jest:
prvo: Vaš boravak u malom, gotovo napuštenom selu Brgudcu, na sjeveru Istre, ?i?ariji, 18. kolovoza 2012. u prigodi obilježavanja 70. obljetnice Prve istarske partizanske ?ete. Poruke koje ste u svome govoru tom prigodom odaslali posebno su me dojmile i potakle na razmišljanje o ratnoj i poratnoj prošlosti ovoga kraja i pobudile sje?anje na kazivanja moga oca, sudionika partizanakog pokreta.
drugo: Danas, 23. kolovoza obilježava se Europski dan sje?anja na žrtve svih toatalitarnih i autoritarnih režima, a Hrvatski sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zlo?ina po?injenih tijekom totalitarnog komunisti?kog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990. (NN, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunisti?ki režimi bili, bez iznimke, ozna?eni masovnim povredama ljudskih prava.
Istaknuo bih iz Vašega govora dvije misli: -Uvjeren sam da duh uspjeha koji su dali partizani NOB-a i borci Domovinskog rata može biti duh cijele Hrvatske- i nakon što ste istakli da je poslije rata bilo pogrešaka prema sugra?anima Talijanima -Danas treba pružiti ruku prijateljstva, i ja sam s talijanskim predsjednikom u?inio korak pomirenja. Pomirenje, bratsvo europskih naroda, jedinstvo u pravdi, demokraciji, slobodi, jedini je put da izbjegnemo opasnosti pritajenog fašizma.-
Vaši doma?ini, Udruga antifašista grada Buzeta i Savez antifašista i antifašisti?kih boraca Hrvatske zasigurno Vam nisu predo?ili drugu stranu koja krasi neke njihove ?lanove, doduše ve?inom pokojne, kojih se sadašnji antifašisti i antifašisti?ki borci do sada nisu odrekli, kao i njihove zlo?ina?ke djelatnosti, ve? su našli za shodno ne samo opravdavati po?injene zlo?ine ve? krivnju svaljivati na nevine žrtve.
U blizini Brgudca nalazi se jama Bršljanovka u koju su nakon završetka II. svjetskog rata, po svjedo?enju iz više izvora, ba?eni brojni ljudi, samo zato što su bili na drugoj strani -i ne samo Talijani- ili su bili nepo?udni uspostavljenom komunisti?kom režimu. To mi je nekoliko tjedana prije smrti posvjedo?io i jedan istarski visoki dužnosnik UDBE, ?lan Saveza antifašisti?kih boraca.
Stanovnik Brgudca, ?lan antifašisti?kih boraca bio je izvršitelj ubojstva sve?enika Miroslava Buleši?a 24. kolovoza 1947. u Laniš?u. Ubojstva, koje je planirano u režiji UDBE ?iji su djelatnici mahom bili i ?lanovi Saveza antifašisti?kih boraca. Iskoristili su mještane Brgudca i drugih naselja ?i?arije, te njihov opravdani gnjev radi ratnih stradanja i razaranja njihovih domova vješto izrežirali u -doga?anje naroda- i usmjerili ih protiv sve?enika i vjernika Katoli?ke crkve sa krajnjim ishodom ubojstva Miroslava Buleši?a. Neposredni izvršitelj kasnije se pokajao za izvršeno nedjelo, ali drugovi antifašisti?ki borci i njihovi slijednici iz Udruge antifašista ne samo da ustraju i dalje u opravdavanju zlodjela, ve? za to okrivljuju žrtvu.
Minimum civilizacijske pristojnosti bila bi isprika za po?injene poratne zlo?ine njihovih ?lanova, jer duboke rane zlo?ina u korpusu istarskoga puka ne mogu zacijeliti bez cjelovite istine, niti samo susretima pomirenja na predsjedni?koj razini.
Želim naglasiti iskreno suglasje s Vašom misli izre?nom u Brgudcu da je pomirenje, bratsvo europskih naroda, jedinstvo u pravdi, demokraciji, slobodi, jedini put da izbjegnemo opasnosti pritajenog fašizma. Ali današnji spomen dan priziva razmišljanje kako nas isti put treba voditi izbjegavanju opasnosti svakog pritajenog totalitarnog i autoritarnog -izma, pa tako i komunizma koji je u Brgudcu ikonografijom i govorima drugova antifašista inplicite i eksplicite bio naglašen.
Prisje?amo se na današnji dan da je Parlamentarna skupština Vije?a Europe odlu?no osudila teška kršenja ljudskih prava po?injena od strane totalitarnih komunisti?kih režima te je izrazila suosje?anje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zlo?ina. Skupština vjeruje da žrtve zlo?ina totalitarnih komunisti?kih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju suosje?anje, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i time Skupština poziva sve komunisti?ke i post-komunisti?ke stranke u svojim državama ?lanicama, koje to još nisu u?inile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zlo?ina totalitarnih komunisti?kih režima te da ih potpuno jasno osude.
To o?ekujemo i od Udruga i Saveza antifašista i antifašisti?kih boraca Hrvatske, ako žele biti vjerodostojni promicatelji ideja antifašizma s kojima su naši o?evi krenuli u osloba?anje svoga doma i domovine.
Laniš?e, 23. kolovoza 2012.
Mr. sci. Vladimir Žmak, dr. med.
52422 LANIŠ?E, Laniš?e 27
