U župnoj crkvi sv. Kuzme i Damjana u Fažani, 23. kolovoza 2012. u 20 sati bit ?e sve?ano misno slavlje povodom Europskog dana sje?anja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Misno slavlje predvodi mons. Ivan Milovan, biskup pore?ki i pulski u miru.

——————————————————————————————————————————————————————————-

Spomendan potje?e od Praške deklaracije o zlo?inima komunizma (3. lipnja 2008.), koju je izme?u ostalih predložena i potpisana od Vaclava Havela i brojnih ?lanova Europskog parlamenta. Podsje?a na pakt Hitlera i Staljina.

Dana 23. kolovoza 1939. godine potpisan je njema?ko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u Isto?noj Europi. U slobodnom svijetu na taj dan organizirale su se demonstracije pod nazivom Dan crne vrpce s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zlo?ina.

Dana 23. rujna 2008. potpisana je izjava potpore od 409 ?lanova Europskog parlamenta za uspostavu dana sje?anja ^[1]. Potvr?en je to?kom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009. odlukom o proglašenju dana sje?anja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma sa 533 glasova (44 protiv i 33 suzdržanih).^[2] U završnom dijelu Rezolucije pozvani su parlamenti i vlade svih država ?lanica EU, država kandidatkinja za EU kao i zemalja povezanih s Europskom unijom, na usvajanje i provedbu te Rezolucije.

Parlamentarna skupština Vije?a Europe odlu?no osu?uje teška kršenja ljudskih prava po?injena od strane totalitarnih komunisti?kih režima te izražava suosje?anje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zlo?ina. Skupština vjeruje da žrtve zlo?ina totalitarnih komunisti?kih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju suosje?anje, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji i time Skupština poziva sve komunisti?ke i post-komunisti?ke stranke u svojim državama ?lanicama, koje to još nisu u?inile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zlo?ina totalitarnih komunisti?kih režima te da ih potpuno jasno osude. ^[3]

Obilježavanjem Europskog dana sje?anja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se pridružila ve?ini zemalja ?lanica EU u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, poti?e na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedni?ke povijesti i njezina o?uvanja kako bi sljede?e generacije mogle iz nje u?iti i graditi suživot na temeljima demokracije i uvažavanja temeljnih prava.

Hrvatski sabor je 30. lipnja 2006. godine donio Deklaraciju o osudi zlo?ina po?injenih tijekom totalitarnog komunisti?kog poretka u Hrvatskoj 1945.–1990. (NN, 76/2006) u kojoj je navedeno da su totalitarni komunisti?ki režimi bili, bez iznimke, ozna?eni masovnim povredama ljudskih prava.

Europski je parlament u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i na?in obilježavanja sje?anja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskog dana sje?anja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok osamnaest drugih ?lanica obilježava 27. sije?nja, Me?unarodni dan sje?anja na žrtve holokausta.

(preuzeto od Wikipedija – Slobodna enciklopedija)