· Prema liturgijskom kalendaru, nakon pepelnice slijedi šest korizmenih nedjelja: ?ista, Pa?ista, Bezimena, Sredoposna, Gluha, Cvjetna. U uskrsnom trodnevlju, kao jednom blagdanu koji traje tri dana, slavimo muku, smrt i uskrsnu?e Gospodinovo. Uz liturgijsko uskrsno slavlje u crkvi vezani su i narodni obi?aji u obitelji koji su obilježavali radost krš?anskoga Uskrsa.
Uskrsno drvce
· Kao što prolje?e unosi novu svježinu u prirodu, tako i uskrsno drvce simbolizira novi život koji su vjernici zaslužili po Isusovu Uskrsnu?u. Uskrsno drvce postavlja se u ukrasnu vazu sa svije?om na vidno mjesto u obliku grane zimzelenoga stabla, kao što je maslina, ?empres, bor, smreka, koje se ukrašava dekorativnim biljnim ili cvjetnim ukrasima.
Uskrsni blagdanski stol
· Uskrs postaje obiteljsko slavlje za obiteljskim stolom. Unos prolje?a u obiteljski dom, osobito kroz cvjetne bukete, naj?eš?e od bijeloga cvije?a, i ukrasne voštane svije?e, redovito bijele boje, bijeli stolnjak, dekorativni prilozi na stolu, u zajedništvu s pisanicama i ostalim darovima iz prirode, stvara uskrsno ozra?je.
Uskrsno jelo
· U sve?anom obiteljskom ozra?ju prvo jutarnje jelo koje se posluživalo bio je uskrsni blagoslov, iz uskrsne košarice, odnosno hrana koje se nosila na blagoslov na uskrsnu ve?ernjicu (uskrsnu subotu) ili na uskrsnu jutarnjicu (jutarnju misu na Uskrs). Uskrsno jelo posluživalo se kao uvod u uskrsni objed koji je bio posebno sve?arski pripremljen.
Uskrsna košarica
· Uskrsna košarica je košarica od pletenoga pru?a u kojoj se nosila hrana na uskrsni blagoslov. Sadržaj košarice razli?it je prema obi?aju doti?noga kraja. Nakon što bi doma?ica košaricu prekrila stolnicom, naj?eš?e bi u nju stavila uskrsnu hranu, kao što je poga?a (kruh), sirnica, pecivo (pince, vrtanj ili pletenica), pršut ili šunka, kuhana jaja (pisanice ili oguljena), mlijeko i sir, vino, sol i še?er, razni za?ini (kao hren), povr?e (kao listovi bijeloga i crvenoga luka)…
· Negdje su doma?ice za blagoslov pripremile samo toliko jaja koliko je ?lanova u obitelji (ra?unaju?i ponekad i odsutne), a ponegdje se ra?unalo i pokojne ?lanove koje su poznavali. Osobito su doma?ice tih dana pripremile mlije?na peciva i pletenice, štrukle sa sirom, kola?e od dizanog tijesta, sirnice, gibanice, torte, medenjake, razne sitne kola?i?e u obliku ze?i?a, kokica i pili?a…
Sirnica
· Sirnica ili poga?a (pinca) uskrsni je kruh (kola?) u Dalmaciji, Hrvatskom primorju i Istri. Oblikuje su u kuglu koja se, prije pe?enja, premaže žumanjkom i razreže po sredini u obliku križa i pospe še?erom.
Uskrsni zeko
· Uskrsni ze?i? (ili kuni?) u hrvatski uskrsni obi?aj došao je iz germanskoga podru?ja. U germanskoj mitologiji zec je bio pratilac Ostare boginje prolje?a.
· Zec je prema krš?anskom pu?kom obi?aju glasnik Uskrsa. Kao što se zec, nakon zime, iznenada pojavi u prolje?e i tako najavi ljepše i toplije dane, tako se i Krist, nakon muke i smrti, kao uskrsnuli iznenada pojavio me?u svojim u?enicima.
Uskrsni krijes
· U sjevernim hrvatskim krajevima bio je obi?aj da se na uskrsnu subotu pale krjesovi (vuzmenke krisi, vuzmice, vuzemice) tako da se suho granje slaže na hrpu do pet-šest metara visine. Krjesovi su ?uvali cijelu no?, a palili bi se ujutro prije zore, izme?u 3 i 4 sata. Pepeo bi se razbacivao po vrtovima i njivama za sretan urod.
Raspetnik i križi?ari
U nekim krajevima bio je obi?aj da raspetnik (obra?eni razbojnik) i križi?ari (?uvari svetoga groba) nakon uskrsnih obreda obilaze domove i ?estitaju Uskrs uz pjevanje uskrsnih pjesama. Dolazili bi pred krš?anske ku?e i nudili svakome ?lanu da poljubi križ.
Autor: fra Ante Branko Periša
